Materijali i dokumentacija prve inkluzivne predstave „Svirala“ postaje dio muzejske baštine Bosne i Hercegovine
Materijali i dokumentacija o predstavi „Svirala“, prvoj inkluzivnoj pozorišnoj predstavi nastaloj prema djelu Ahmeta Hromadžića, bit će trajno pohranjeni u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u okviru zbirke „Pedagoški teatar u Bosni i Hercegovini“. Ovu značajnu vijest saopćila je direktorica Muzeja Šejla Šehabović na otvorenju izložbe „Svirala – Od književnog teksta do inkluzivne scene“, održanom u Internacionalnom centru igre, kulture, umjetnosti i mladih Novo Sarajevo (ICIKUM).
Time priča o „Svirali“ dobija nastavak koji nadilazi pozorišnu scenu. Ono što je nastalo kroz zajednički rad djece, umjetnika i saradnika bit će sačuvano kao svjedočanstvo jednog važnog iskustva u razvoju inkluzivnog pozorišta u Bosni i Hercegovini.
Izložba „Svirala – Od književnog teksta do inkluzivne scene“ otvorena je 12.11.2026. godine, u organizaciji Udruženja „Život sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine“, u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Internacionalnim centrom igre, kulture, umjetnosti i mladih Novo Sarajevo (ICIKUM). Projekat je podržalo Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Izložba je otvorena do 14. novembra 2026. godine, a ulaz je besplatan.
Jer kultura pripada svima!
Od književnog teksta do zajedničke pozorišne scene
Predstava „Svirala“ nastala je u koprodukciji Udruženja „Život sa Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine“ i Pozorišta mladih Sarajevo, u okviru projekta „Kultura pripada i meni“. Premijerno je izvedena 11. septembra 2018. godine, u režiji Alene Džebo. Dramatizaciju su potpisale Bojana Vidosavljević i Alena Džebo, kostimografiju Melisa Musić-Ajkunjić, a scenografiju Vedran Hrustanović.
U stvaranju predstave učestvovalo je 17 djece s invaliditetom i bez invaliditeta. Od početka je posebna pažnja posvećena pristupačnosti, kako bi u predstavi i njenom sadržaju mogla uživati što šira publika. Audiodeskripcija, titlovi, materijali na Brajevom pismu i tekstovi prilagođeni za lakše čitanje omogućili su različitim grupama gledalaca da budu dio istog kulturnog iskustva.
„Svirala“ je osvojila i nagradu dječijeg žirija za najbolju predstavu malog MESS-a.
Kostimi i skice čuvaju trag zajedničkog stvaranja
Izložba posjetiocima otkriva ono što se obično ne vidi tokom pozorišne izvedbe: put od prve ideje do lika koji oživi na sceni. Kroz kostime, crteže, skice, fotografije i druge materijale predstavljeni su proces nastanka predstave i ljudi koji su ga zajedno stvarali.
Na pripremi izložbe učestvovali su Ifeta Lihić Gašović, kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Alena Džebo, saradnica Udruženja na programima inkluzije u kulturi. U autorskom tekstu kustosice koji prati izložbu ukazuje na značaj kostima kao dijela pozorišnog stvaralaštva, ali i kao materijalnog svjedočanstva procesa u kojem književni lik dobija svoj scenski život.
Ova izložba ujedno povezuje „Sviralu“ s književnim naslijeđem Ahmeta Hromadžića. Ove godine obilježava se 70 godina od objavljivanja njegove knjige „Patuljak iz zaboravljene zemlje“, čija se vrijedna književna zaostavština čuva u Muzeju. Saradnja Udruženja i Muzeja pokazuje kako književno djelo može nastaviti živjeti kroz nove umjetničke interpretacije i susrete s novim generacijama.
O priči koja nas podsjeća šta znači biti prijatelj
U središtu „Svirale“ nalazi se priča o dječaku koji živi povučeno, sve dok u njegov život ne uđe povrijeđena ptica – Pčelarica Mera. Dječak je njeguje, brine o njoj i s njom dijeli svoj svijet. Između njih nastaje prijateljstvo koje ne poznaje prepreke. Kroz igru, povjerenje i uzajamnu bliskost, oboje otkrivaju koliko mogu pružiti jedno drugom.
Kada dođe vrijeme da se Mera vrati svojoj šumi, dječaku ostavlja sviralu i obećanje da će se vratiti. Svirala postaje njihov način da ostanu povezani, ali i simbol poruke koja se provlači kroz cijelu predstavu: prijateljstvo znači prepoznati drugoga, prihvatiti ga i napraviti prostor za njega u svom svijetu.
Završna scena, u kojoj se dječak i Mera ponovo susreću, donosi poruku da niko ne treba ostati sam i da je svijet bogatiji kada u njemu ima mjesta za svakoga.
Upravo je takvu poruku „Svirala“ prenijela i izvan pozorišne priče. U njenom stvaranju učestvovala su djeca s invaliditetom i bez invaliditeta, koja nisu bila samo izvođači nego ravnopravni učesnici zajedničkog umjetničkog procesa.